subota, veljača 11, 2012
Točno kako su meteorolozi najavili s početkom novog dana 11.02.2012. opet je zalepršao gusti, sitni, suhi snijeg i do ujutro ga je bilo oko 20 cm novoga sloja. Jedva smo očistili stari snig da možemo proći ulicama i nogostupima, a evo nove nevolje (samo za starije, a mladost mu se ,normalno,raduje). Čim sam izašao na parking-iznenađenje. Neki susjedi su ovaj put spremni sa nabavljenim lopatama i raznim drugim improviziranim alatima navalili na čišćenje nogostupa i parkirališta, poučeni predhodnim iskustvom, kad se je dozvolilo da se snijeg zaledi, a onda je s njim teški boj. Ovako kad je frižak, to je zabava. Poslije su se pridružile i domaćice svojim doprinosom za vrijedne radnike u vidu vruće pite sa sirom, viskijem i kuhanim vinom. Ja sam najprije otišao malo prošetati da fotografijama zabilježim i ovaj snig, a poslije sam se pridružio s lopatom. Ma prvi put nas je snig baš uhvatio nespremne! Pa tko u stanu drži lopatu!? I moja je bila na Baćinskim jezerima, a do nje ne možeš doći! Ovaj put smo se očito pripremili. Vidio sam ekipu branitelja naoružanu alatima i dobrom voljom. Najprije su otišli na Birinu kod svog kolege branitelja-invalida da mu očiste oko kuće šta treba! Poslije su nastavili čistiti oko crkve, pa prema dječjem vrtiću, a dalje ne znam, ali vjerujem da nisu na tome stali. Svaka im čast!
U gradu prizor za nevirovat! Ulicama je već prošao neki stroj i osigurao prohodnost. Trotoari oko većine kuća očišćeni. Komunalci u svakodnevnoj akciji svojim primjerom pokazuju kako treba raditi, a građani se masovno pridružuju. Čini mi se da se ponovno naslučuje duh davno zagubljenog zajedništva! Nevolja je oduvijek ljude spajala i navodila na zajedništvo. Poslije u tijeku dana se opet pojavljuju mali bagerići, koji čiste trotoare, a ekipa od više lučkih Michigena krči smetove na ulicama i improviziranim parkiralištima po gradu-za veliku pohvalu. Očito je da je ovaj put i gradska vlast spremno dočekala novi snijeg i zaslužila sve pohvale od svojih građana, što mi je posebno drago naglasiti! Popodne je i don Petar pozvao u pomoć da se još bolje očiste prilazi oko crkve. Priskočili smo, pa sam ga fotografijom uhvatio na djelu, kako lopatom daje dobar primjer mlađima!
utorak, veljača 7, 2012
Ovih par dana nas je zasuo snig kakav nismo imali odavno. Nestalo nam je i struje dva dana, nekima i tri, a ko zna šta će još bit. Valjda ćemo preživit! Ovaj put neću pisat o problemima i funkcioniranju grada u ovim uvjetima. Samo ću vam izložit prizore viđene kroz moj objektiv. Žao mi je da ne mogu staviti sve fotke, ali sam izabrao najbolje. Uživajte!
petak, veljača 3, 2012
Baš se lipo ističe remek djelo!
utorak, siječanj 31, 2012
Jučer je umro moj dragi prijatelj Mijo Šuman-Miš, od mnogih zvan i Bog, u 87. godini starosti. Poživio je Mijo dosta lijepe godine i u njima doživio svašta, i lijepih i ružnih stvari, ali to je život. Družili smo se nekoliko zadnjih godina, kada je češće dolazio u Ploče, na peškariju, gdje je ljudima često znao nabrzinu očistiti kupljenu ribu, i tako obradovao mnoge domaćice, kojima je to uvijek jedan od najtežih poslova u kući. Znali smo često pričati o raznim temama, ali najčešće su bile razne zgode, događaji, i običaji iz neretvanskog kraja u kojemu je Mijo rođen i proživio čitav život. Prijatelju počivaj u miru u svom rodnom Kominu!
Listopad,2010.
listopad,2010
Kolovoz,2010.
Srpanj.2011.
petak, siječanj 27, 2012
Prije nekoliko dana na našoj peškariji se pojavija u ponudi vjerojatni rekorder među svim do sada ulovljenin ciplima. Uz njega je bilo i dva „manja“ cipla od oko 5 i 6 kg, koji kraj njega nisu vridni ni spomena. Rekorder je bija težine 9,50 kg (slovima: devet i po kila) i dužine 90 cm! Raspoloživa stručna literatura navodi podatak za ciple bataše da im maksimalna težina doseže do 6 kg i dužina 75 cm. Molim odmah štampati potrebnu dopunu podataka u literaturi!
Ovo je bila butargana ženka sa butargom težine oko tri kila, po procjeni ribarskih znalaca
(šteta za propalu mlađ, ali možda odlična stvar za kupca, ako je odlučija osušit butargu). Odmah se sitin moga prijatelja Nike iz Trpnja, koji se bavija sušenjem butarge od cipala. On mi je uvik govorija da mu pošaljem butargu od jednog cipla, a on će mi za nju dati novaca da mogu kupit pet kila cipala. Možete mislit koliko bi onda vridila ova butarga! Sretni i spretni lovac ovih cipala je čovik koji živi u Crepini, a ovo mu nije prvi ovakvi ulov cipala. Malo san pročeprka po svojoj foto arhivi i naša fotografije istog ribara iz veljače 2005. godine isto sa lipin ulovom, ali ni blizu ovoga sadašnjeg. UŽIVAJTE BAREN U POGLEDU!
Cipli od nekidan
Cipli iz 2005 i naš pok. Tazo u pozadini
nedjelja, siječanj 22, 2012
Zadnjih mjesec dana smo svjedoci žestoke kampanje jednih ZA ulazak u EU, i drugih PROTIV ulaska u EU. Dojam mi je da i jedni i drugi zapravo rade dosta lošu i kontraproduktivnu kampanju, koja ni jednima, ni drugima neće donijeti za njih željene rezultate referenduma.
Eurofili, tj pristaše ulaska Hrvatske u EU su, istina u jakoj vremenskoj stisci prišli agresivnoj kampanji, koja navodi isključivo pozitivne strane ulaska u EU, što samo po sebi izaziva oprez, jer svatko iole iskusan zna da ništa na ovom svijetu nije isključivo pozitivno, pogotovo nešto što ima veze sa politikom, i tu je njihova greška, koja će izazvati neke kontra glasove. Dobra strana te opcije je zaista vrlo široki krug pristalica. Od svih najvažnijih stranaka u nas, crkve, Akademije nauka, ....., i čak generala Gotovine, koji iz Haaga poručuje da će i on glasovati ZA.
Sa druge strane protivnici ulaska u EU su uglavnom iz začudo udruženih snaga svih mogućih pravaških, odnosno krajnje desnih političkih opcija, sa argumentima gubitka velikog dijela suvereniteta, gubitka identiteta, doseljavanja mnogih njima neželjenih Evropljana, i rasprodaja zemljišta i objekata, koje će se po njima dogoditi u skoroj budućnosti.
Šta se tiče argumenata za i protiv, ima ih raznoraznih, koliko i raznih interesa. Tako i mi svi imamo svoja razmišljanja na ovu temu i sutra ćemo na referendumu zaokružiti ono što je nama najbliskije.
Moje razmišljanje je da bih ja , kad bi bilo moguće referendum raspisao sa pitanjem: Dali ste za ulazak RH u EU, uz istovremeno proglašenje hrvatskog gospodarskog pojasa na Jadranu?
To nažalost nije moguće, jer ako ulaziš u bilo kakvo društvo, moraš prihvatiti i neke regule, koje to društvo već prakticira. Naravno da ćemo i mi svojim članstvom u EU u nekoj mjeri utjecati na njih, svojom kulturom, poviješću, znanjima i vještinama, atraktivnošću Lijepe naše, bogatstvima prirode itd. Nemojmo misliti da i oni nisu već utjecali na nas. Njihov utjecaj vidim u pokrenutoj borbi protiv korupcije i kriminala, pokrenutim popravcima pravosudnog sustava i sl. Naravno da će biti i pokoji negativni utjecaj, protiv kojega mi moramo naći ljekove, a ako to ne budemo znali, to će biti novi prilog staroj tezi da mi Hrvati najbolje funkcioniramo pod tuđom kapom.
Bez obzira na razne osobne interese, nije mi jasno da sada mnogi ljudi razmišljaju da glasuju protiv EU, a dobro znamo da je RH odavno jasno i glasno stavila sebi u strateške ciljeve ulazak u evropsku zajednicu naroda. Sada, nakon tolikih godina prilagodbe naših propisa evropskima, koji su već dobrim dijelom na snazi, nakon mnogih „skidanja gaća“, uostalom i nakon generala u Haagu po zahtjevu Evrope, oni sada nebi u EU!? Mislim da nam je svima jasno da mi, i geografski, i povijesno, i kulturom pripadamo Evropi i da je sadašnje stanje neodrživo, pa bi od nas bilo dosta neozbiljno glasovati protiv ulaska u Evropu, gdje oduvijek pripadamo.
Druga je stvar koliko ćemo mi od te EU dobiti. Pa dobit ćemo onoliko koliko svojim radom i znanjem budemo zaslužili. Ja se u Evropi jedino bojim našeg stanja letargije i nezainteresiranosti, koja se u nas „uzgaja“ sve tamo od stjecanja nezavisnosti do današnjih dana. A Evropa nam zaista daje velike šanse i u gospodarstvu, i u poljoprivredi, i u zaštiti prirode, samo mi ne smijemo na EU gledati kao na gospodare, nego svojim radom možemo postići vrhunske rezultate. Jasno je također da neke naše tekovine i običaje moramo mijenjati i uskladiti sa drugima unutar EU.
DAKLE, JA ĆU SUTRA GLASOVATI ZA ULAZAK U EU, A TO I VAMA PREPORUČUJEM!
nedjelja, siječanj 15, 2012
Prije nekoliko dana bivši čelnici Hrvatskih autocesta (HAC) Jurica Prskalo i Marijo Lovrinčević su i službeno optuženi za već dobro znanu aferu „Odmorište Ploče – ukradeno brdo“, u kojoj su navodno oštetili državnu tvrtku HAC za 58,5 milijuna kuna!
Malo ću se osvrnuti na ovu temu na temelju podataka objavljenih u medijima od početka afere do danas.
Kad pogledaš kako izgleda navodno odmorište, koje je iskopano u živoj stijeni, oblog oblika, usred ničega, sa pogledom na odrezanu stijenu i nebo, odmah vidiš da tu nešto ne štima!
Odmorište Ploče-pogled s juga
Pogled sa sjevera
U isto vrijeme čovjek ne može shvatiti da projektanti i investitori nisu na ovom području našli za shodno kilometar dalje prema Pločama napraviti barem manje odmorište ili vidilicu s koje bi se turistima i svim putnicima pružio prekrasan pogled na deltu Neretve-čudo i izuzetna ljepota prirode. Ne, oni buše rupu u kamenu s pogledom na nebo!
Pogled na prekrasnu deltu Neretve 1 km prema Pločama
A počelo je dogovorom Vlade i investitora HAC i Lučke uprave Ploče da će se predviđeni višak od iskopa na našem području, koji je predračunom iznosio oko 2 milijuna kubika kamena, besplatno ustupiti za izgradnju terminala za kontejnere i rasute terete. Odličan i koristan dogovor, jer bi investitor inače bio obvezan te silne kubike viška iskopa na odgovarajući način sanirati, kako kaže ravnatelj Lučke uprave Tomislav Batur.
Pristupna cesta je završena i svečano puštena u promet krajem 2008. godine, a iznenadni radovi na novom prije nepredviđenom odmorištu su naglo obavljeni u 2009. godini, sa navodnim obrazloženjem da nema potrebnih količina kamena za Luku, pa je zato odabran ovaj najveći usjek da se iskopa navodnih 470.000 m3.
Ugovorena je cijena od 63,4 milijuna kuna, od čega glavnom izvođaču Konstruktor- inženjeringu ide skoro 5 milijuna provizije, a Skladgradnji kao podizvođaču 58,5 milijuna Kn. Jedinična cijena je ugovorena za 53,62 Kn/m3.
Iz objavljenih podataka je vidljivo da je iskopano 470.000 m3 i da je to Skladgradnja naplatila 58,5 milijuna Kn, pa ispada da je kubik plaćen 124,46 Kn, a to bi bilo 2,32 puta, odnosno 232 % više nego je ugovoreno. Ispada da je tu više zaračunato 33.294.800 Kn, nego šta je trebalo!? Bez posebnih insinuacija napominjem da se radi o godini u kojoj su bili lokalni izbori, a znamo već kako su financirani.
Međutim, jučer sam obišao trasu ceste i famozno odmorište i utvrdio nove nelogičnosti, koje mi mirišu na nove afere. Naime, samo 200 m dalje od odmorišta se i dan danas nalazi veliki dio deponije viška iskopanog materijala, koji se i sada vozi u Luku i nije potrošen! Dalje 5 km prema Kobiljači, tik uz tunele i vijadukt preko rijeke Matice se također nalazi ogromna deponija viška materijala, koju treba odatle odvesti. Obje navedene deponije sigurno u sadašnjem trenutku sadržavaju više materijala, nego je iskopano na tzv. „Odmorištu Ploče“.
Nepotrošena deponija 200 m sjevernije od odmorišta!
Druga nepotrošena deponija 5 km sjevernije-Kobiljača
Pogled sa vijadukta na deponiju
Posebna je priča da je to vrlo vjerojatno napravljeno potpuno nezakonito i sa gledišta Zakona o rudarstvu i pripadajućih Pravilnika, jer se tu praktično radilo o eksploataciji mineralnmih sirovina-kamena, za koju je bilo potrebno ishoditi propisanu projektnu dokumentaciju, dozvole i koncesiju, ali HAC je bahato neviđenom silom provodio svoje zamisli, bez obzira na zakone. Po osnovu eksploatacije kamena Grad Ploče bi imao pravo na 5% od vrijednosti tog posla, kao naknadu koja pripada jedinici lokalne samouprave, što je iznos od oko 3 milijuna Kuna. Taj bi se iznos sada, ako ništa drugo, mogao lijepo upotrijebiti u pregovorima oko nadoknade troškova vezanih uz izgradnju i premještanje trafostanice, pa bi se problem za nas umanjio za taj iznos. Vjerujem da će to ipak moći biti dobar argument za našu stranu.
srijeda, siječanj 4, 2012
Prije nekoliko dana urušio se kameni zid ispod Sveučilišta, o čemu sam već pisao. Na veliko iznenađenje prije dva dana vidio sam da je otpočela sanacija! Mora se priznat da su ovaj put gradske službe reagirale vrlo brzo, pa ih za to treba pohvaliti. Čak vidim da su odlučili odron sanirati ponovnim zidanjem kamenom od kojega je izgrađen zid, što je također za veliku pohvalu, za razliku od predhodne sanacije od prije petnaestak godina, koja je ružno i nelogično obavljena betonskom zakrpom. Međutim, kad sam vidio tko izvodi te radove i kako to rade uhvatila me jeza! Pa oni šalju mlade radnike ispod visećih ostataka ruševine, bez ikakvih mjera zaštite na radu, ili bilo kakvog osiguranja protiv sasvim izglednog daljnjeg rušenja, pa bi radnici bili u klopci iz koje se nikako nebi mogli izvući. Stalno mi je u mislima poznati zid na autobusnom stajalištu u Splitu, koji je bio od armiranog betona sasvim solidnog izgleda, ali se iznenada, bez ikakve najave srušio i ubio četvoro ljudi, koji su čekali bus. Moje su molitve bile upućene ovim nevjerojatnim , ali ipak „ludim“ radnicima, da im se nešto ne dogodi. Koliko sam mogao vidjeti, ponovno nije angažiran nikakav stručni nadzor, osim što sam jutros u prolazu vidio v.d. pročelnika odgovorne gradske službe Miju Vlahovića-Garu, dipl. ing. rudarstva na gradilištu, ali on nije odgovarajući stručni nadzor, jer vidim da je dozvolio daljnji rad i to po kiši! Ja sam nekidan u članku upozorio da u slučaju kiše ili i najmanjih pomaka može doći do naglog rušenja zida. To se je tokom jutra i dogodilo, ali na sreću netko od radnika je navrijeme primjetio opasno klimanje stijena, pa su viseće djelove ruševine uklonili-srušili bagerom. Sada više nema nikakve opasnosti i može se sanacija završiti bez straha.
subota, prosinac 31, 2011
Nešto od prirode, nešto brigom naših gradskih službi u Pločama imamo jako interesantne, originalne blagdanske ukrase, kojima se ne može svatko podičiti.
Uz ove slike ispratimo ovu godinu, uz nadu da će nam Nova godina donijeti puno više radosti, veselja, radnih uspjeha i naročito zdravlja.
SVIM ČITATELJIMA I GRAĐANIMA GRADA PLOČE I NERETVANSKE DOLINE, ŽELIM SRETNU I BERIĆETNU NOVU GODINU!
Djelo prirode
Zaslugom gradskih službi
Koda je kitila Torcida
Opet zaslugom gradskih službi
petak, prosinac 30, 2011
U dvorani Pučkog otvorenog učilišta Ploče je i ove godine upriličena izložba slikara-umjetnika članova Likovne radionice i ostalih slikara sa područja Grada Ploče. To je tradicija koja traje već tridesetak godina i vrlo značajna kulturna manifestacija, koja se uspješno gaji toliki broj godina.
Sudionici ove novogodišnje izložbe su: Branka Đerek, Dagda Bogunović-Miletić, Dario Marinović, Ivica Gradac, Jordan Franić, Julija Pavlović, Ksenija Čirić, latica Škubonja, Ljilja Biošić, Velimir Penović, Vinko Batinović, Zdravko Srzentić i Željko Bulović.
Ove godine smo imali dva nova sudionika, što nas jako raduje, pa pozivamo i druge slikare da nam se u budućnosti pridruže.
Izložba je tradicionalno bila dobro posjećena, a može se pogledati do 07.01.2012. u radnom vremenu ustanove.
